Efekat sukoba Rusije i Ukrajine za mašinsku obradu
Dok se svijet bori s Covid-19, rusko-ukrajinski sukob prijeti da pogorša postojeće globalne ekonomske izazove i izazove u snabdijevanju. Dvogodišnja pandemija ostavila je svjetski finansijski sistem ranjivim, pri čemu se mnoge ekonomije suočavaju s velikim teretom duga i izazovom pokušaja normalizacije kamatnih stopa bez poremećaja oporavka.
Sve oštrije sankcije ruskim bankama, velikim kompanijama i važnim ljudima, uključujući ograničenja određenim ruskim bankama da koriste SWIFT platni sistem, dovele su do kolapsa ruske berze i kursa rublje. Osim udarca Ukrajine, sadašnjim sankcijama vjerovatno će najteže biti pogođen rast ruskog BDP-a.
Veličina uticaja rusko-ukrajinskog sukoba na globalnu ekonomiju će u velikoj meri zavisiti od rizika za Rusiju i Ukrajinu u smislu ukupne trgovine i snabdevanja energijom. Postojeće tenzije u globalnoj ekonomiji će se intenzivirati. Cijene energije i roba su pod većim pritiskom (kukuruz i pšenica su više zabrinjavajući) i inflacija će vjerovatno ostati povišena duže. Kako bi uravnotežile inflatorne pritiske sa rizicima privrednog rasta, centralne banke će vjerovatno reagovati mršavijim, što znači da će planovi za pooštravanje trenutne ultra-lake monetarne politike ublažiti.
Industrije koje se suočavaju sa potrošačima vjerovatno će osjetiti najveću hladnoću, s raspoloživim prihodom pod pritiskom rastućih cijena energije i benzina. U fokusu će biti cijene hrane, s tim da je Ukrajina vodeći svjetski izvoznik suncokretovog ulja i peti po veličini izvoznik pšenice, dok je Rusija najveći. Cijene pšenice su pod pritiskom zbog loših žetvi.
Geopolitika će postepeno postati normalan dio rasprave. Čak i bez novog hladnog rata, tenzije između Zapada i Rusije vjerovatno neće uskoro popustiti, a Njemačka je obećala da će se fokusirati na ulaganje u svoje oružane snage. Još od kubanske raketne krize globalna geopolitika nije bila tako nestabilna.